Konačno je prošla opasnost od ledenih naleta tzv. babljih huka i opušteno možemo sijati i saditi kulture bez bojazni da ih oštete hladnoća i mraz. Presadnice su već velike, osnažene i spremne za presadnju.
Za vas smo spremili još jednu terensku radionicu na našem imanju, u suradnji s udrugom “Vestigium” u subotu, 21.05.2022. od 10:00-14:00 sati na kojoj ćemo razgovarati kako da započnete svoj organski vrt bez obzira na to imate li njivu, komadić zemlje usred grada ili samo balkon. Na radionici ćete moći vidjeti kako teorija funkcionira u praksi, a moći ćete razmijeniti organsko sjeme koje sakupljamo na svom imanju. Svaki polaznik dobit će naše sjeme i sadnice na poklon.
Već neko vrijeme razmišljate o uzgoju vlastite hrane, ali ne znate od kuda početi? Želite podršku vašoj osobnoj vrtlarskoj priči jer u moru informacija ne znate što odgovara baš vama? Već imate svoj vrt, ali želite početi vrtlariti na organski način? Već ste iskusni u vrtlarenju, ali želite izmijeniti iskustva i nadopuniti znanje.
Voditeljica: Kristina Lučić Andrijanić, hobi vrtlarka s desetogodišnjim iskustvom u organskom vrtlarenju
Što ćete naučiti na radionici: – kako započeti svoj organski vrt bez mehanizacije i obrade tla
– što je malčiranje
– kako uzgojiti presadnice – što se, kako i kada sije i sadi – kako napraviti svoje organsko gnojivo – kako zaštiti vrt od životinja, vremenski neprilika i ljudi – kako sijati mahunarke
– kako presaditi presadnice u vrt
Što ćete dobiti: – prijedloge i savjete s obzirom na vašu konkretnu situaciju – popis preporučene literature – pristup privatnoj FB grupi za kontinuiranu podršku kroz vrtlarsku sezonu – potvrdu o polaženju radionice
Potrudit ćemo se da vam ne bude vruće pa ćemo se rashladiti uz šalicu ledenog čaja od našeg ljekovitog bilja (ok, bit će i kave, naravno). Vi si samo ponesite nešto za prigristi.
Donacija za radionicu i materijal je 100 kn.
S obzirom da radimo u malim grupama kako bi stavko dobio podršku, broj sudionika je ograničen pa na vrijeme REZERVIRAJTE svoje mjesto na: kljucic.andrijanic@gmail.com
Mjesto održavanja: Roždanik 87, 44323 Rajić
Nalazimo se samo sat vremena od Zagreba. Možemo vas međusobno povezati da putujete zajedno i podijelite putne troškove. Doći možete i vlakom pa vas mi dočekamo na željezničkoj stanici u Novskoj.
Donijeli ste odluku – ovo će biti vaša prva vrtlarska sezona. Imate želju, ali ne znate ništa o tome i stotinu pitanja vam zuji u glavi. Ja sam još “zelena” u vrtlarenju, ali je baš zbog toga sada vrijeme da, ulaskom u šestu vrtlarsku sezonu, napravim jedan rezime i sažetak iskustava o mojim vrtlarskim počecima jer sam sigurna da ću vremenom većinu zaboraviti. U ovom tekstu probat ću sažeti sve što sam naučila kroz teoriju i praksu.
1. Vi ste samo gost – zapamtite to!
Odrasla sam u gradu. Ono, vidiš pauka na zidu i nakon neartikuliranog vriska klepiš ga papučom. Uleti ti muha u stan, a ti vadiš sprej. Nema u gradu puno životinja. Vrapci, golubovi i grlice, malo mrava, štrige i paukovi. Sjećam se da sam jednom tamo ranih devedesetih na jednoj nepokošenoj livadi (dok ih je još bilo – jer danas nema livada, a još manje nepokošenih, jer, znaš, svakakva se gamad tu može zavući) našla bogomoljku. Nikad prije i nikad poslije. A i tu na selu su danas rijetke. Uglavnom, voliš životinje i zato ih držiš u kući, u krletci ili u nekoj takvoj posve prikladnoj nastambi. Jer ti si čovjek-vlasnik. I ne kužiš koliko si se udaljio, koliko si zastranio.
Trebalo mi je neko vrijeme da shvatim. Da shvatim da sam ja čovjek-gost, prolaznik, putnik namjernik i da ne posjedujem ništa i nemam pravo na ništa. Da prihvatim. Da se prestanem boriti protiv Prirode i prihvatim da sam dio nje i svih njezinih bića, biljnog i životinjskog svijeta. I sada je sve jasno. Nema nametnika, nema korova, nema štetočina i nema borbe. Samo pokušaj života u skladu s Prirodom.
Cheiracanthium punctorium i staklenka za hvatanje uljeza
Možda vam neće sjesti na prvu. Možda vam uopće neće biti blisko ovakvo razmišljanje. Ali, vjerujte, drugog puta nema. Sve ukazuje na to da ovako kako se danas ponašamo prema Prirodi više dalje ne može i ne smije.
Dakle, o tome kako smo dio velikog ekosustava i kako svako biće ima svoje mjesto možete pročitati u ovom tekstu. Ili recimo ovdje. I kako, zapravo, nema korova. Već sam pisala o toj promjeni svjesti, a od tada idem samo još dalje. Prestala sam razmišljati o raznim -cidima pa bili oni i ekološki prepradati. Ove godine probat ću uzgojiti liči – bodljikavi paradajz koji će, nadam se, privući zlatice i martine pa niti njih neću morati sakupljati nego ću im dati dom pa nek se goste. I rabarbara je već izniknula pa računam i na nju. Taktika kod neuznemiravanja je prošlo ljeto upalila kod kupusnih stjenica kada sam im prepustila jedan kupus. Tu su se nastanile i dalje se nisu širile. Nisu ga čak niti dokrajčile pa će vjerojatno procvjetati ove godine.
hotel za životinjice
Ako stvarno želite učiti kako se voli Priroda, onda preporučam da svakako popratite stranicu Trag Biljke. Od Biljane sam stvarno naučila puno i učim sa svakom njenom objavom, a veliki dio toga ću ove sezone primijeniti u praksi.
2) Teorija
Eh, da. Dobro je krenuti od teorije. Uz izvore koje sam već spomenula, valja napomenuti da sam pročitala jednu jedinu knjigu o vrtlartsvu – Povrće – uzgoj iz mjeseca u mjesec (John Harrison). Uglavnom se informiram po bespućima interneta pa bih nadodala Organsko carstvo kao još jedno dobro mjesto. Ako volite ljuto, Čilipedija je pravo mjesto za vas. Uglavnom, da, krenite od teorije.
3) Alat
Pripremite se da ćete morati izdvojiti određeni iznos za vaš novi hobi.
gumene čizme, rukavice (vrtlarim golih ruku, Micobacterium vaccae je antidepresiv, ali vam dobro dođu kod branja koprive), mala motika, mala lopatica, kantica za zalijevanje, tačke, vile, lopata, grablje, škare, kolci, ravnalo…
4) Tlo
Tlo je najvažnije. Ako u jalovu zemlju bacite i najbolje sjeme, ono neće niknuti. Zato nam je potrebno živo tlo puno raznih manjih i većih živih bića koji marljivo rade na zdravlju vašeg tla. Da bi tlo bilo puno života, nikako ga nemojte ubijati konstantnom mehanizacijom. Tlu je potrebna hrana i njega. To omogućavamo dodavanjem organske tvari u vidu malčiranja. Ja u jesen skoro ništa više ne mičem s vrta. Svi ostaci biljaka ostaju polegnuti na tlu i na taj način biljku vraćamo zemlji, hranimo tlo, a život u tlu vraća nam predivnom humusnom zemljom.
Ako tek počinjete sa vrtom, vjerojatno je da pred sobom imate komad livade. U jesen samo bacite debeli sloj (cca 50 cm) npr. sijena i na proljeće će vas dočekati tlo spremno za sadnju. Ako to niste učinili ujesen, u proljeće možete tek površinski pofrezati i tada pomalčirati.
5) Plan sadnje
Napravite popis što želite saditi. Tako ćete izbjeći impulzivnu kupnju svega što nađete na polici. Biljana je to jako dobro sažela. Za početak sadite ono što ćete jesti, a poslije možete eksperimentirati sa nekim sortama koje ćete uzgajati iz znatiželje. Ja sam tako prošle godine posijala lan. Vađenje sjemenki za konzumaciju je jako komplicirano, ali me biljka iznenadila svojom nježnošću i ljepotom.
Naučite što je plodored i kako koristiti mješovitu sadnju i na taj način postići sklad u vrtu. Biljana je nesebično podijelila svoj plan sadnje koji je i meni bio inspiracija za moj ovogodišnji plan. Ove godine sam odlučila konačno voditi i vrtlarski dnevnik.
6) Sjetva
Kupili ste sjeme. Dobro bi bilo da odmah imate i neku adekvatnu kutiju za spremanje sjemena. Ja sam svoje sjemenčice ove godine počastila jednom poštenom kutijom pa sada više paketići neće padati po cijeloj špajzi jer im je kuća pretijesna.
Također sam sjeme paradajza, paprike i patlidžana ove godine okupala u kamilici i stolisniku. Njih sijemo u zatvorenom. Supstrat za sadnju može biti obična univerzalna zemlja. Do sada sam sadila u Biokompovit, ali ću ove godine isprobati Homeogarden supstrat pa ćemo vidjeti razliku. Posude stavim na visoki kredenc, redovito vlažim špricaljkom, a kad proklijaju, spustim pored vrata da ne budu na pretoplom. Posude za sijanje moraju biti dovoljno duboke (nemojte ponoviti moju grešku, svakako nisu sve ideje koje se nude dobre pa tako nisam niti pokušala sijati u kartone od jaja ili ljuske od jaja). Trenutno koristim “dobru” plastiku, ali mi je u planu naći neko prirodnije rješenje (možda keramika ili staklo). Tubice od toalet-papira znaju biti zeznute jer u kombinaciji sa supstratom koji ne drži vlagu zahtijevaju često vlaženje.
lijevo – preplitke posude za sijanje
na kredencu
kod vrata
Ostalo sijem na otvorenom, ali većinu prvo u posudice jer želim izbjeći da mi mravi raznesu sjeme ili se neke druge životinjice počaste. Zato prvo i naklijavam sjeme (položim sjeme u vlažni toalet-papir, najbolje bez mirisa, boja, nebijeljeni).
klice špinata
7) Prihrana (gnojenje)
komposter od paleta
Svakako razmislite o izradi kompostera. Ja prakticiram hladno kompostiranje što zapravo znači da mi komposter služi kao vrtni koš za otpad.
Tlo gnojim u proljeće kod sijanja i sadnje ovčjim gnojem i vlastitim kompostom, a kasnije radim gnojnicu od biljaka iz vrta. Ove godine ću ciljano raditi nekoliko gnojnica po Biljaninim uputama. Plućnjak je već izvirio i uskoro krećem u berbu.
Također, cijelu godinu skupljam ljuske od jaja koje dodajem kod sadnje paprika i paradajza. Probat ću napraviti rastvor od ljuski jaja po ovom receptu.
8) Berba
šalša
Nakon sijanja i sadnje jedina briga vam je dodavanje novog malča i eventualno pljevljenje. I onda čekanje. A kad mislite da ste se dovoljno naradili onda stigne vrijeme berbe i spremanja viška plodova za zimske dane. To se taman poklopi sa povratkom sa godišnjeg i početkom školske godine. Ne baš zgodno vrijeme. Posao je velik, ali se isplati jer cijelu zimu samo zavirite u škrinju ili špajzu i polupripremljena organska hrana čeka kako bi završila u brzinskom ručku.
9) Sakupljanje sjemena
pregača za vrt od starih traperica sa taman džepova koliko treba
Velike su prednosti sakupljanja vlastitog sjemena. Osim što je znatna financijska ušteda, korak je do samoodrživosti i neovisnosti te održavate sortu koja je upila sve informacije iz okoline u tekućoj sezoni. Volim skupiti puno sjemena jer mogu razmjenjivati za neke druge meni zanimljive sorte ili jednostavno poklanjati i tako širiti organsko sjeme. Ako želim živjeti u zdravijem okolišu – pobrinut ću se da taj okoliš bude zdrav, a poklanjanjem organskog sjemena upravo to i radim.
10) Širenje ljubavi i radosti života
Javite se ako vam mogu kako pomoći, pokloniti paketić ili koji savjet jer znanje je tu da se dijeli.
Teglica 